top of page

Učenici naše škole uključeni u B1 aktivnost Mali knjižničari su u utorak, 20. svibnja, posjetili Slavonski Brod. Sunčan dan izmamio je Brođane na ulice, a grad je bio pun izletnika iz drugih gradova. Naše prvo odredište bila je barokna Tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije. To je najveća tvrđava u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren, zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom, a bila je predviđena za smještaj 4 000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova. Šetnja zelenim krajolikom opasnim visokim zidinama dovela nas je do Muzeja tambure. Ovaj jedinstveni prostor nudi posjetiteljima fascinantno putovanje kroz povijest tambure. Od samih početaka do danas možete se upoznati s različitim sustavima gradnje tambure, njihovim zvukovima i ulogom u tamburaškim orkestrima te komornim sastavima.

Muzej tambure je više od muzeja – to je mjesto gdje se povijest susreće s modernim tehnologijama. Interaktivni elementi, multimedijski sadržaji i audiovizualni prikazi omogućuju posjetiteljima da na zanimljiv i zabavan način dožive svijet tambure. Očarali su nas eksponati instrumenata za koje nismo ni znali da postoje, a posebno nas je oduševila najveća tambura na svijetu. Tambura je duga šest metara i najveća je atrakcija cijelog postava, a okružena je projekcijama prekrasnih slavonskih pejzaža u izmjeni godišnjih doba. Dakle, posjetitelji ovisno o godišnjem dobu u kojem se zateknu u postavu Kuće tambure, mogu vidjeti izmjenu zime, proljeća, ljeta i jeseni. Sve je protkano zvukovima Vinske simfonije Enjingi poznatog skladatelja Davora Bobića, prve simfonije posvećene vinu i prve simfonije napisane za tamburašku filharmoniju, uz dodatak udaraljki i puhačkih instrumenata. Kao i sve druge, najveća svjetska tambura napravljena je od drveta, a izradio ju je domaći slavonski majstor Gvozden Blekić.

Nakon glazbe, na red je došla likovna umjetnost. U sklopu Tvrđave je Galerija Ružić gdje su na oko 1 800 četvornih metara prostora izložena djela koja je rodnom gradu potkraj života 1993. darovao kipar i slikar Branko Ružić te drugi suvremeni hrvatski umjetnici. Zbirka darovanih djela daje cjelovit presjek Ružićeva stvaralaštva; obuhvaća i kiparske i slikarske radove, sve faze umjetnikova djelovanja te sve materijale u kojima se likovno izražavao. Galerija Ružić i suvremenici jedinstvena je zbirka suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća i nezaobilazno mjesto na kulturnoj karti Hrvatske.

Šetnjom pokraj Klasične gimnazije u sklopu Tvrđave izašli smo iz njezinih zidina i mostićem krenuli prema centru Slavonskog Broda.  Na popularnom Korzu čekala nas je Kuća Brlićevih u kojoj nas je kroz duh prošlosti uvela sama Ivana Brlić Mažuranić. Stan Brlićevih na prvom katu sastoji se od dva salona, knjižnice, spavaće sobe, dječje sobe posve autentičnih ondašnjem vremenu te sadrže sav namještaj i inventar iz vremena kada je živjela i pisala Ivana Brlić Mažuranić. U knjižnici obiteljske kuće nalazi se kamin za koji je vezana geneza Priča iz davnina. Ivana je osluškujući  neobično pucketanje unutar kamina ugledala vatreni žar koji je iskočio iz peći kada su se vrata otvorila, što ju je inspiriralo da stvori likove Domaćih, odnosno napiše priču Šuma Striborova. Korzom smo od Kuće Brlićevih krenuli prema palači Horvat, čije je prizemlje uređeno u Spomen-dom Dragutina Tadijanovića. Spomen-dom po svom idejnom rješenju pokušava dočarati ambijentalne vrijednosti svake sobe iz pjesnikova zagrebačkog stana u Gajevoj ulici. Sobe su uređene zanimljivim elementima autentičnog namještaja, memorabilijama, bogatim arhivom, rukopisima, skulpturama, fotografijama, pismima, velikim brojem knjiga i  umjetnina, koji na taj način posreduju između nas i vremena u kojem je pjesnik živio. Više od deset tisuća primjeraka vrijedne povijesti krije Tadijanovićev Spomen- dom. Vidjeli smo njegove privatne zbirke dnevnika i pisama te uživali u duhu prošlosti našeg vrhunskog pjesnika s više od 500 pjesama kroz 40 zbirki.


Učenici koji sudjeluju na Bj aktivnosti koju vodi knjižničarka Dragana Čubrilo Billa
Učenici koji sudjeluju na Bj aktivnosti koju vodi knjižničarka Dragana Čubrilo Billa

Napunjeni umjetnošću i književnom riječju, odlučili smo napuniti i svoje trbuhe te smo uživali u delicijama restorana Papo`s. Šetnjom parkovima i obalom Save završili smo naš izlet. Jedan prekrasno ispunjen dan bio je za nama.


Napisala: knjižničarka Dragana Čubrilo Billa

 
 

U ponedjeljak ujutro, točno u 8:30, krenuli smo iz Popovače prema Zagrebu. Pred nama je bio uzbudljiv dan ispunjen novim iskustvima, znanjem i zabavom. Naša prva destinacija bila je Nova TV, gdje smo imali priliku zaviriti iza kulisa jedne od najpoznatijih televizijskih kuća u Hrvatskoj. Razgledali smo studije u kojima nastaju emisije koje svakodnevno gledamo na malim ekranima. Posebno nas se dojmila kulisa za In Magazin, kao i prostorije tzv. virtualnog studija, gdje se koriste napredne tehnologije u televizijskoj produkciji.


Učenici na Novoj TV
Učenici na Novoj TV

Jedan od zanimljivijih trenutaka bio je susret sa zelenim platnom, poznatim i kao green screen, koji se koristi za dodavanje različitih pozadina u emisijama i vijestima. Naučili smo da se koristi upravo zelena boja jer je najmanje zastupljena u ljudskoj koži –tako se lako može “izrezati” i zamijeniti drugim sadržajem. Isprobali smo kako to izgleda uživo na kameri – pravo čudo tehnologije! Nakon studija posjetili smo redakciju Dnevnik.hr, gdje smo upoznali novinare i urednike koji svakodnevno uređuju i objavljuju vijesti na portalu. Tamo smo imali posebnu čast razgovarati s gospodinom Vladimirom Niševićem, glavnim urednikom Forbesa Hrvatska –Nova TV. Naša novinarka Ema intervjuirala ga je i saznala nešto više o njegovu radu i iskustvima u svijetu medija.

Sljedeća postaja bila je prostorija u kojoj režiseri i produkcijski tim “izvode svoju čaroliju” – tu smo vidjeli kako nastaju televizijske emisije uživo, što sve uključuje rad režije, kako se koordinira zvuk, slika i svi tehnički elementi emitiranja. Vrhunac našeg posjeta bio je studio Dnevnika Nove TV, gdje smo sjeli za poznati voditeljski stol, fotografirali se i okušali u čitanju vijesti s blesimetra – uređaja koji voditeljima prikazuje tekst tijekom snimanja. Posebno nas je iznenadilo to što smo tijekom posjeta susreli i nekoliko poznatih glumaca iz jedne hrvatske serije koja se emitira upravo na Novoj TV. Nakon televizijskog iskustva dan smo nastavili u Cinestaru u Avenue Mallu, gdje smo pogledali film Minecraft. Ova filmska adaptacija najprodavanije videoigre svih vremena oduševila nas jeuzbudljivom pričom, dinamičnim likovima i nevjerojatnim vizualnim efektima. Film prati četvero autsajdera koji slučajno završe u fantastičnom svijetu Overworlda, gdje ih očekuju brojni izazovi, ali i prilike za učenje i suradnju. Uz film, naravno, nismo zaboravili ni klasične dodatke – kokice i sok koji su dodatno upotpunili naše filmsko iskustvo. Dan smo završili u McDonald’su, gdje smo se zajedno opustili i podijelili dojmove uz ukusan ručak. Nakon toga krenuli smo nazad prema Popovači – umorni, ali puni dojmova i novih znanja. Ova terenska nastava bila je izuzetno vrijedna – pružila nam je uvid u svijet televizije, novinarstva i filmske industrije te probudila interes za medijskim zanimanjima. Naučili smo kako izgleda rad iza kamera, kako nastaju vijesti, emisije i filmovi te koliko kreativnosti, truda i timskog rada stoji iza svakog sadržaja koji svakodnevno gledamo.

Jedno je sigurno – dugo ćemo pamtiti ovaj dan!



Napisala: Tea Hegeduš, 8. a

 
 

Rasprava o uvođenju (ili ukidanju) školskih uniformi traje stoljećima u mnogim zemljama, uključujući i našu. Dok jedni tvrde da uniforme donose red i jednakost, drugi ističu da sputavaju osobnu slobodu i kreativnost učenika.



Argumenti ZA školske uniforme

  1. Jednakost među učenicima

Uniforme smanjuju vidljive razlike u imovinskom statusu. Svi učenici izgledaju slično, čime se smanjuje pritisak u praćenju modnih trendova ili natjecanju u skupoj odjeći. To može pridonijeti smanjenju vršnjačkog nasilja i ismijavanja.

  1. Lakša identifikacija i sigurnost

Uniforme olakšavaju prepoznavanje učenika unutar i van škole, što može povećati sigurnost. Stranci se lakše uočavaju, a na izletima učitelji lakše drže grupu na okupu.

  1. Priprema za profesionalni svijet

Nošenje uniforme može pripremiti učenike na situacije u odraslom životu gdje se očekuje određeni dress code – u firmama, na svečanim događajima ili u državnim službama.

Argumenti PROTIV školskih uniformi

  1. Sputavanje osobnog izraza

Odjeća je način na koji mladi ljudi izražavaju svoj identitet i stavove. Uniforme mogu ugasiti kreativnost i osjećaj individualnosti, posebno u godinama kada se osobnost tek formira.

  1. Trošak za obitelji

Kupovina uniformi može predstavljati dodatni trošak, osobito ako su posebne, skupe ili ako ih djeca brzo prerastu. U nekim slučajevima obična odjeća može biti pristupačnija.

  1. Ne rješava sve probleme

Iako uniforme mogu prikriti financijske razlike, one ne rješavaju dublje probleme poput vršnjačkog nasilja, loših odnosa ili školskog neuspjeha. Također, učenici i dalje mogu nalaziti druge načine za isticanje; obućom, raznim dodatcima ili ponašanjem.

  1. Neudobnost i nepraktičnost

Neke uniforme nisu prilagođene vremenskim uvjetima ili aktivnostima tijekom dana. Učenici se mogu osjećati nelagodno, posebno ako je tkanina neudobna ili kroj neodgovarajuć.

Zaključak

Pitanje školskih uniformi nema jednostavan odgovor. Idealno rješenje su mogućnosti nošenja uniforme uz povremene "slobodne dane" kada učenici mogu izraziti svoj stil, ili dizajniranjem modernijih i udobnijih uniformi u dogovoru s učenicima i roditeljima. Drugim riječima, cilj svima nama treba biti stvaranje sigurnoga školskog okruženja, bez obzira na odjeću.


Napisao: Fran Radman Prebeg, 6. b


 
 
bottom of page